WACH MODHIERO MAR CHAYO CHIK
JAOTE Paulo, ka nondiko barupe mar ariyo ni Jothessalonika, nokoro wach dok chienmaduong’ ma ne biro bedee, kendo ma dikel gurruok kuom teko mar Kanisa mar Rumi. Paulonowacho kaka ndalo mar Kristo ok nochopi, “ka pok Ng’anjo Mogik obetie, kendo dhano ma chayochik ofwenyore. En e dhano moket ni keth, jal ma kedo kendo sungore, kokwero gimoro amoramiluongo ni Nyasaye, kata milamo. Otimo kamano nyaka en owuon obed e hekalu mar Nyasaye,kohulore owuon ni en Nyasaye.” Kendo Jaote Paulo omedo siemo owete kaka “kata koroni tekomaling’ling’ ma chayo chik tiyo.” 2 Jo Thess. 2:3, 4, 7. Kata mana e ndalo machon go eko, to jaotenoneno ka wuond moko ochako donjo e kanisa, ma ne nyalo loso yo ni dongruok mar loch Kanisamar Rumi.{KKS 16.1}
Mokwongo nodonjo matin tin, nyaka mos mos ka nosetegno kendo loyo chuny ji mang’eny,wach modhiero mar chayo chik ne odhi nyime gi tichne maduong’ mar wuond kendo mar piem gi Nyasaye. Mana mos mos, ka ji ok ong’eyo, ne gipo mana ka kido kod timbe mag piny oseyudo kinde mar donjo ei kanisa mar Jokristo. Sand mager ma kanisa noyudo e bwo loch mag jo malamo gik maket (paganism) nobet kogeng’o kido mar winjruok gi piny kod chuny mar luwo ndach piny ma ne dwaro donjo ei kanisa. To ka sand norumo, ma dini mar Kristo nochako dhitimo winjruok kod jodong piny kendo donjo e ut ruodhi, kanisa noweyo muolo mar Kristo kod jopuonjre mage, mi nochako luwo dhethruok gi sunga mag jodong piny kod jodolo ma nolamo gik maket; kendo kar timo dwaro mar Nyasaye, nochako luwo puonj kod timbe mag dhano. Lokruok moro marach rach mar ruoth Constantine e higa 323 A.D., mobedo Jakristo kuom nying’ kende,nomiyo ji obedo mamor ahinya; kendo piny kod timbene, ka giruakore gi kido mar bidhruok maoko, noyudo yo mar donjo ei kanisa. Koro kethruok nomedore mapiyo ahinya. Kata nonenore ni kitpiny mar lamo gik maket odok chien, to chutho en e ma nobedo kolocho. Nikech lokruok marachrach mar ji mang’eny mobedo Jokristo kuom nying’ kende, chuny mar piny kod timne nolocho ekanisa. Puonj mar piny, timbe mag duong’ gi pak, timbe kaka mag liswa kod juok, nokikorekaachiel kuom dini kod lemo duto mag jogo ma ne luongore ni jolup Kristo.{KKS 16.2}
Nikech winjruok ma nobedee e kind tim chilo kod dini mar Kristo, kinde ne nitie mondo tich mag wuod Kethruok omed dongo, ma jonabi nokoro wachne chon kaka osindo kendo osungore kuomduto miluongo ni Nyasaye. Medruok miwuoro mar dini mar miriambono, en mana tich maduong’chuth mar teko mar Satan —rapar mar kinda mare mar temo ketore e kom duong’ mar piny mondoorony piny kaka odwaro en owuon.{KKS 17.1}
Kanisa nochako dwaro kony kod timo winjruok gi joloch mag piny mana nikech nodwaro yudomwandu kod duong’ mar piny; kendo ka kanisa nosedagi Kristo kamano, noyuware mos mos nyaka noyie timo winjruok gi Askofu mar Rumi, ma ne oketore kaka en e wi kanisini duto.{KKS 18.1}
Puonj maduong’ achiel mar kanisa mar Rumi en mana ni papa e mobedo wi kanisini duto magJokristo manie piny ka, kendo kaka en gi loch mogik chuth e wi jodong kanisani duto, askofu duto kod jo pastor duto manie piny ngima. To moloyo mano, papa sungore kod nying’ duto mowinjore luonggo mana Nyasaye Owuon.{KKS 18.2}
Satan nong’eyo malong’o kaka Ndalo Maler nyalo miyo ji pogo weche kendo ng’eyo wuond mage, eka ginyalo tamo tekone. Jawar mar piny bende notamo wechene mariek mag wuond mana kod Wach Nyasaye. Kuom tem ka tem ma Satan nokelo, to Kristo nosire kod okumba maradieri mochwere, kowachone ni, “Nondiki niya.” Kuom weche duto ma Satan nokelo, to notame kod rieko kod teko man kuom Wach Nyasaye. Ka Satan dwaro mondo osiki koloyo ji, kendo mondo ogur loch mar papa mochuogore kar duong’ mar Nyasaye, to nyaka ogol chunygi oko kuom somo kendo ng’eyo Biblos. Biblos omiyo Nyasaye duong’, kendo onyiso dhano kare mowinjorene; kamano nyaka Satan tem pando puonjne madieri, konyonogo piny. Kanisa mar Rumi nokonyre kod wachni eni. Kanisa mar Rumi nogeng’o landruok mar Biblos kuom higini miche mathoth. Ne ogeng’ ji mondo kik gisom Ndiko Maler, kendo mondo kik gibed kode e utegi,kendo jopadri kod jodong kanisa noloko tiend puonj Biblos kaka gineno giwegi, mondo oluw wuond maggi. Kamano chiegini piny duto noluongo papa kaka jaote maduong’mar Nyasaye e piny, kendo kaka en gi loch maduong’ kuom kanisa gi piny.{KKS 18.3}
Olok Ndalo Kod Chik
Bang’ ka nosegol Biblos ma jafweny keth, Satan nochako timo dwarone. Nene osekor wachchon kaka loch mar papa “nopar mondo olok ndalo kod chik.” Daniel 7:25. Loch mar Rumi ne okodeko timo kamano. Miyo jogo ma noa e chilo gimoro mobedo kar nyiseche manono ma ne gilamo chon, kendo yienegi kamano mondo gibed Jokristo kuom nying’ kende, e momiyo lamo gik maketkod lamo rapar mag jo madongo moko mosetho nodonjo mos mos ei kanisa mar Kristo. Achien,chik nowuok matek ma noguro kit lamo gik maket ma loch mar papa noketono. Kuom tieko tichno mar piem gi Nyasaye, kanisa mar Rumi nogolo oko chik Nyasaye mar ariyo, makwero lamo gik maket, kendo nopogo chik mar apar e migepe ariyo, mondo kar kwan chik apar duto osiki kare.{KKS 19.1}
Chuny mar weyo kinde ni kido mar lamo gik maket nomedo yawo yo mar timo tama machielo kuom chik Nyasaye. Satan notemo mondo olok chik mar ang’wen bende, kendo notemo yuwayo jimondo giwe Sabato machon, ndalono ma Jehova nogwedho kendo owalo, maler; kendo nowuondo ji mondo giriti ndalo maduong’ mar jogo ma ne lamo gik maket, ma ne gidendo ni “ndalo maduong’ mar wang’ chieng’.” Mokwongo, wachni mar temo loko ndalo ne ok obedo ratiro. Kuom higini miche moko bang’ tho Yesu, to Jokristo duto ne rito Sabato makare. Ne gimiyo nying Nyasaye duong’, kendo nikech ne giyie kaka chik Nyasaye ok gilokre, kamano ne gichungo matek ka giketo teko kuom buche mag Nyasaye. To Satan notiyo gi jokonyne, kendo ne giwuondo ji mondo gitim dwarone. Ka ne gidwaro miyo ndalo mokwongo mar juma (Sunday) duong’, ne gikete kaka rapar mar miyo ndalo mar chier Kristo duong’. Chieng’no ji ne timo lemo mar dini; to bende ne gikete kaka ndalo mar mor, to Sabato makare bende ne pod girite kaka ndalo mowal maler.{KKS 19.2}
Constantine ma ruodh Rumi, ka ne pod en jachilo, nogolo chik mar chuno ji duto mondo girit ndalo mokwongo mar juma (Sunday) kaka ndalo moro maduong’ e pinje duto mobedo e bwo lochmar Pinyruodh Rumi. Ka noselokore kendo luongore ni Jakristo, to nosiko mana koketo teko kuom ndalo mokwongo mar juma, kendo ka koro noselokore obedo jadini, nomedo teko kuom chikchande mondo ndalono ma yandi orito chon koro oyud duong’ kuom dini manyien moruako. Toduong’ ma nomi ndalo mokwongo mar juma e ndalogo ne pok obedo motegno chutho ma ne nyalotamo Jokristo mondo kik girit Sabato makare mar Nyasaye. Koro ne onego gitim wach machielo;onego gimi sabato mar miriambono duong’ machalre chutho gi Sabato maler mar Nyasaye. Bang’higini manok ka Constantine nosegolo chik, eka Askofu maduong’ mar Rumi noluongo “Sunday” ni ndalo maler mar Ruoth. Kamano mos mos ji nochako paro kaka ndalo mokwongo mar juma ne en ndalo maler moromo miyo duong’ chutho. To kata kamano Jokristo ne pod rito Sabato ma Nyasaye noketo mokwongo.{KKS 20.1}
To jawuond maduong’ ne pok otieko tichne. Noketo chunye mondo ochok Jokristo manie piny duto e bwo lochne, kendo mondo oti tichne mana kuom Papa masungore kendo ma nodendorekowacho kaka en jaote mar Kristo mobedo kare. Satan nochopo dwarone e yor jogo ma jochilo mano lokore marach rach, kod jopadri ma nohero piny. Buche madongo dongo nochokore ndalo moko, kendo jotend kanisa moa e pinje duto nochokore kanyo. Ei buchego machiegini duto ma negichokoree, to ne gituro teko mar Sabato madieri ma Nyasaye noketo, to “Sunday” e ma ne gimiyoduong’ moloyo. Kamano ndalo mar mor nolokore ndalo maler ma ji duto nomiyo duong’, to Sabato mar Biblos ne giluongo mana ni Sabato mar Joyahudi machon, kendo jogo ma ne rite ne giromo gikuong’.{KKS 21.1}
Jacha chik koro noseloyo kuom sindo kendo sungore “kokwero gimoro amora miluongo ni Nyasaye, kata milamo.” 2 Jo Thess. 2:4. Nohedhore mar loko chik maler achielno ma siemo ni ji duto Nyasaye mangima kendo madieri. E chik mar ang’wen e moluongie Nyasaye ni Jachwech polo gi nyiseche mamoko duto mag miriambo. Nyasaye noketo ndalo mar abiriyo kendo nowale maler, mondo obed rapar mar chwech kod ndalo mar yuweyo ni dhano. Noketo Sabato mondo dhano osiki koparogo Nyasaye mangima kaka En e mobedo chakruok mar ngima duto, kendo kaka En e mowinjore ka ji miye duong’ kendo lame. Pile Satan okedo matek mondo ogol ji kuom winjruok gi Nyasaye, kendo mondo kik gimak chikne gi luor makare; mano e momiyo otemo ketotekone ahinya kuom chikno moluongo Nyasaye ni Jachwech.{KKS 21.2}
Joprotestant koro wacho kaka chier mar Kristo chieng’ “Sunday” nomiyo ndalono obedo Sabato mar Jokristo. To ei Biblos ngima ok wayud ka mwasomoe wachno. Kristo kata joote bende ok negimiyo ndalono duong’ kata matin. Rito “Sunday” kaka ndalo mar yuweyo mar Jokristo nochakoremana kuom “wach modhiero mar chayo chik” chande, ma nochako mana tichne chon, kata endalo mag Paulo. Kidira manyien mar “Sunday” ma nochakore kuom dini mar Katholika, to Ruoth Nyasaye noyie kode karang’o? Ere tiend wach maduong’ ma nyalo kelo lokruok mar kidira kamano, to ei Biblos ok ondikee?{KKS 22.1}
Ka higini piero apar abich nosekadho bang’ nyuol Kristo, to teko mar dini mar Katholi kanosegurore chuth. Noseketo kom mar duong’ e dala maduong’ mar ruodh Rumi, kendo ne oland wach kaka Askofu Maduong’ mar Rumi e mobedo wi kanisini duto. Koro teko mar lamo gik maket noweyo kinde ni loch mar Papa. Thuol nosemiyo ondiek “tekone, gi kom duong’ne, kod nyalomaduong’.” Fweny 13:2. Kendo koro higini 1260 mag sand nochakore ma janabi Daniel kod Yohana nokoro. (Daniel 7:25; Fweny 13:5-7). Koro loch mar Kanisa mar Rumi nochako chuno Jokristo mondo giyier, kata ginyalo weyo kinda gi yie margi mondo giluw timbe kod kit lemo mar Kanisa mar Rumi, kata mondo gibed e ut twech nyaka chieng’ githo, kata mondo githo tho malit kifuono fuondegi, kata mondo owang’gi gi mach, kata ng’ado ng’utgi. Weche ma Yesu nokoro chon nochopo kargi. “Kata jonywolu, gi omineu gi oweteu gi osiepeu, nondhogu; kendo ginimi jo mokokuomu nonegi. Kendo ji duto nosin kodu nikech nyinga.” Luka 21:16, 17. Sand mar jo makare nochakore gi gero malich moloyo kaka ne giseneno chon, kendo piny duto nolokore mana alap mar Iweny. Kuom higini miche mathoth to jo kanisa mar Kristo nokonyore manakopondo ni josandne. Janabi owacho kama: “Dhakono to noringo e thim, ku ma ne Nyasaye oikone kar bet, mondo omiyee chiemo kuno ndalo gana achiel gi piero apar ariyo gi piero auchiel.”Fweny 12:6.{KKS 22.2}
higini mag Mudho
Higini mag Mudho nochakore mana e ndalogo ma Kanisa mar Rumi nochako bedo gi loch.Kaka tekone nomedore, e kaka mudho bende nomedore, Nene gigolo geno margi kuom Kristo, En mobedo mise madieri, kendo ne gichako geno kuom Papa ma jaduong’ Rumi. Kar yie kuom Wuod Nyasaye kuom werruok mar richo kendo kuom yudo warruok mochwere, to ji nong’iyo mana wang’Papa kod jopadri mage ma nosemiyo teko. Nene opuonjgi kaka Papa e jagach margi, kendo kaka onge ng’at ma nyalo sudo machiegini gi Nyasaye mak okwongo odhi ir Papa; kendo moloyo mano,to ne giwacho kaka Papa nobedonigi kar Nyasaye, kendo kamano nowinjore mondo owinje chuth maonge kiawa. Jogo ma nodagi winjo chikne kata timo dwarone, to ne nyalo yudo chwat malich miwuoro.{KKS 23.1}
Kamano ne ogol chuny ji oko kuom Nyasaye, kendo mondo giyie kuom ji ajia, ma ne nyaloriambo kendo timo ketho, jokwinyo,— to moloyo, ne giluwo ruodh mudho owuon, ma ne otiyokuomgi. Richo nogeng’ore koriasore ni en kido maler mowinjore. Ka dhano ochako nyono weche mondiki ei Biblos piny, kendo ochako paro kaka en e mobedo jalocho, eka waneno ka ketho chik,wuond, kod richo ma kuodo wich chako donjo. Nikech ne oting’ malo chik kod puonj mar dhano,kendo ne ojwang’ chik mar Nyasaye, kamano kethruok maduong’ nobiro e wang’ piny.{KKS 23.2}
Ndalo mag Chandruok
Nene gin ndalo mag chandruok ni kanisa mar Kristo. Jogo ma nochungo makare ne ginok ahinya. Kata obedo ni Wach Nyasaye ne ok odong’ nono maonge joneno kamano, to kinde mokone nenore ni bayo yo makare kod luoro ne dwaro mana imo Wach Nyasaye chutho, kendo dini madieri ne poth orumo e wang’ piny. Wi ji nowil kod injili madieri, to ne gimedo mana timbe mokomanono mag dini, kendo ne gijonyo ji kod chik mathoth maonge tiendgi.{KKS 24.1}
Nene opuonj ji mondo giyie kuom Papa kaka jagach margi, bende mondo gigen tijegi giwegikaka nyalo warogi kuom kethgi. Kuom chik mar Kanisa ji nodhiyo wuoth ka gidhi e pinje maboyo mar limo kwonde ma Kanisa mar Rumi nokwano kaka kwonde maler mag dini (kit wuoth miluongoni “piligrimage”), ne gitimo timbe malit ma nobedonigi kaka chwat mar pwodhogi kuom kethgi, negilamo gik mobedo rapar mag jo maler machon, ne gigero kanisini kod kwonde lemo mamoko,kendo ne gichiwo mich madongo ni kanisa; magi duto, kod moko modong’, ne gitimo mana kagiparo ni ginyalo kuweyo mirimb Nyasaye, kata yudo hawi moro kuome, ka giparo ni Nyasaye ochalo gi dhano, ma mirima nyalo make ni weche manono matindo tindo, kendo kaka ginyalokuweyo mirimbe mana ka gichiwone mich moko, kata ka gitimo timbe moko mondo obednigi kakachwat nikech kethgi ma gitimo.{KKS 24.2}
Kuom higini momedore, to keth nomedo doko mathoth, mana nikech puonj mag miriambo manoa e Kanisa mar Rumi. Kata mana e ndalo ma loch Kanisa mar Rumi ne pok ogurore, to jinochako yie kod puonj mag miriambo, kendo jorieko ma ok kare nochako yuwayo kata manakanisa bende kod puonjgi. Ji mang’eny ma ne wacho kaka giselokore to ne pod gitwere kuompuonj mag libambagi ma jochilo, kendo ne gimedo puonjore gigo kendgi giwegi, ka gilandogibende ni ji mamoko mondo e yorno giyuwa jogo ma ne lamo gik manono. Kamano dini mar Kristo noduwore kod puonj madongo mag miriambo. Puonj achiel maduong’ kuomgi ne en puonj kuom kit jo motho, ni kata ka ng’ato otho to pod en mana gi teko mar winjo kod wuoyo, ka giwacho kaka dhano nigi ngima mochwere. Puonj machalo kamano e ma nomiyo Kanisa mar Rumi oketo chikmondo ji gilam jomaler ma notho chon, kendo mondo gimi Mariam ma min Yesu duong’. Puonjnobende e ma gichuogoe puonj mar miriambo mowacho kaka jogo modagi lokore achien to ginisikika giwang’ gi mach mak tho, kendo mano en puonj ma ne oruak chon kuom puonj mag dini mar Kanisa mar Rumi.{KKS 25.1}
Koro yo noyawore chutho mar kelo puonj machielo kendo mar jopiny, ma Kanisa mar Rumi luongo ni “Purgatory,” tiende ni kar pwodho ji kuom richogi mondo gidonj e polo, kendo ne gitiyo kod puonjno mondo gibwoggo oganda mar jopoya kod jogo ma yie kod puonj manono. Puonjno ero e ma wacho kaka nitie kar wang’o ji, ka ma jogo mak owinjore ng’adonigi buch chwat mochwere to gibedee ka giyudo chwat kuom kethgi kuom ndalo moketi, kendo ka gisea kanyo, makoro gisepwodhore, eka giyudo thuolo mar donjo e polo.{KKS 25.2}
To pod ne nitie puonj machielo mar miriambo ma ne onego ochuogi, ma ne nyalo miyo Kanisa mar Rumi yudo ohala nikech luoro kod keth mag jolupne. Mit ne ochuog puonj moro kuom wach miluongo ni “Indulgence,’ ma tiende ni yudo singruok kuom weruok mar richo mana nikech gimoro mitimo kata chudo moro. Weruok e richo chutho, mana mago ma ng’ato notimo chon, motimo koroni, kod mago mobiro timo e ndalo manyime, kendo gonyruok kuom chwat kod malit duto mang’ato owinjore oyudi nikech kethne, mago gik ma ne osingi ni jogo duto ma noyie riwore e IwenjPapa mar lando pinyruodhe kod kedo gi wasike, kata tieko chutho jogo ma nohedhore mar kwerolochne e yor weche mag dini. Nene gipuonjo ji kaka kuom chulo mich ni kanisa, ne nyalo miyoiweyonigi richogi giwegi, kendo kelo gonyruok ni osiepegi ma notho ma pod osiko ka wang’ emach. Gi yore machalo kamago Rumi nopong’o sanduge mag kano pesa, kendo kamano nonyalosiko mana korito joge madongo e yor duong’ miwuoro, kod dhethruok gi moko mang’eny, kendo umo timbe mag richo ma jogo notimo ka giwuondore ni gin joote mag En ma noonge kata kamoketie wiye.{KKS 26.1}
Tim mar Sap Ruoth kaka ochike ei Biblos, to ne giloko obedo tim miluongo ni Misa, modwaro chalre kod lamo gi maket. E yor mim kod timo weche maonge gi tiendgi, jopadri mag Kanisa marRumi noriasore ni ginyalo loko mkate kod divai mondo obed ringre kod remb Yesu chutho. Kuomtimbe manono ma kamano machalre kod yanyo Nyasaye, ne gihedhore ka giwacho kaka gin kodteko mar “chweyo Jachwech margi.” Nene gichuno Jokristo duto mondo giyie kod puonjno ma ne chalre chutho kod yanyo nying Nyasaye.Jogo ma nodagi yie kod puonjno to ne giwang’ogi gi mach.{KKS 26.2}
Kuom ndalo duto ma loch mar Papa ne nigi teko, to ji ne medo bedo e mudho e yor weche mag chuny. Weche mag Biblos ne poth olal chutho, ok ni ji ajia kende, to kata mana jopadri bende neok ging’eyo wechene. Machalo kaka Jofarisai machon notimo, jotelo madongo mag Kanisa marRumi nodagi ruako ler mar wach makare, nikech nofwenyo kethgi. To ka ne gisedagi chik Nyasaye, mobedo rapor mar dimbruok, eka ne gichako ronyo ji gi teko mokalo tong’, kendo negidonjo e tim richo maonge gi ma geng’ogi. Andhoga, gombo mwandu, kod terruok nomedore ahinya. Wang’ teko nomedore ahinya, kendo ka ng’ato ne nyalo timo keth moro ma ne nyalo miyo oyud mwandu kata duong’ moro, to ok odew kata ne en tim marach manade. Papa moko to netimo keth moko ma kuodo wich, ma nomiyo jodong piny oneno ni owinjore mondo golgi e telo, kagiwacho kaka gin jotelo mogak ma ok owinjore miyo duong’ ma ne gintieno. Weche mag puonjruok, tije mag lony, kod dongruok mar piny ok noyudo medruok kuom higini mathoth ahinya.Swekruok maduong’ nobedee kuom rieko mar puonjruok kod mar chuny e pinje duto mag Jokristo.{KKS 27.1}
Jayalo en Benard Odhiambo,+254701165870
Nyasaye Ogwedh Jasomo


